Kako bi mrežni sadržaj bio dostupan svima Europska unije donijela
je Direktivu (EU) 2016/2012 o pristupačnosti internetskih stranica i
mobilnih aplikacija tijela javnog sektora. Tom direktivom sve članice
Unije obvezuju se na donošenje nacionalnih propisa kojim bi se ovo
područje uredilo. Republika Hrvatska donijela je propis – Zakon o
pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja na pokretne
uređaje tijela javnog sektora – objavljen u Narodnim novinama (broj
17/2019), a na snagu je stupio 23. rujna 2019.
Što je digitalna pristupačnost?
Digitalna pristupačnost je prilagodba web (mrežnih) stranica, mobilnih
aplikacija i digitalnih dokumenata osobama s invaliditetom kako bi bez
ikakvih prepreka imali pristup digitalnom sadržaju. Digitalnu
pristupačnost možemo promatrati kao proces, odnosno skup pravila koji
olakšavaju pristup digitalnom sadržaju osobama s vizualnim, slušnim,
motoričkim i kognitivnim poteškoćama.
Karakteristike digitalne pristupačnosti
Digitalna pristupačnost za osobe s oštećenjem vida
U skupinu osoba oštećenjem vida spadaju slijepe i slabovidne osobe te
osobe s nemogućnošću raspoznavanja boja. Za osobe s oštećenjem vida
digitalna pristupačnost se osigurava pomoću:
• tipkovnih prečica
• zvučnih opisa
• čitača zaslona
• jakog kontrasta sadržaja i
pozadine
• mogućnosti mijenjanja veličine
fonta
• jednostavne navigacije
Digitalna pristupačnost za osobe s oštećenjem sluha i poremećajima
jezično-govorne glasovne komunikacije
U skupinu osoba s oštećenjem sluha spadaju gluhe i nagluhe osobe, a
poremećaji jezično-govorne glasovne komunikacije su osobe u kojih je
zbog organskih i funkcionalnih oštećenja komunikacija otežana ili
izostaje. Kako bi osobe s oštećenjem sluha i poremećajima
jezično-govorne glasovne komunikacije imale pristup digitalnom sadržaju
potrebno je:
• audio/video materijali s
titlovima
• koristiti jednostavan i
razumljiv jezik
• uz sadržaj koristiti grafički
sadržaj (ikone)
Digitalna pristupačnost za osobe s motoričkim poremećajima
Motoričke poremećaje podrazumijeva oštećenje lokomotornog aparata,
centralnog i perifernog živčanog sustava ili oštećenja nastala kao
posljedica kroničnih bolesti. Digitalna pristupačnost za osobe s
motoričkim poremećajima osigurava se pomoću:
• velikih ikona koje su dovoljno
udaljene od teksta
• posebnih blokova teksta koji se
otvaraju klikom miša
• odabira veličine fonta
• neograničenog vremena za unos
podataka
• korištenje tipkovnice kao
alternativnog načina izvršavanja zadataka
• glasovnih naredbi
Digitalna pristupačnost za osobe sa specifičnim teškoćama u
učenju
U specifične teškoće u učenju ubrajaju se smetnje u području čitanja
(disleksija i aleksija). pisanja, računanja, specifični poremećaj
razvoja motoričkih funkcija, mješovite teškoće u učenju i ostale teškoće
u učenju. Kako bi digitalni sadržaj bo prilagođen osobama sa specifičnim
teškoćama u učenju potrebo je:
• organizirati sadržaj jasno i
konzistentno
• tekstualni dio podijeliti u
manje blokove
• koristiti jednostavan i lako
razumljiv jezik
• audio/video materijali imaju
mogućnost isključivanja zvuka i zaustavljanja izvođenja